Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mali Šengen kao velika Jugoslavija

U egocentru
Piše: Slaviša Lekić

U času kad se činilo da Jugoslavija ne može biti pokojnija, intenzivna sećanja na ono što je nekad bila oživela su u – Srbiji. I to ne kroz retroaktivno prizivanje Velike Srbije, čemu se težilo onomad, već kroz konstrukciju “Malog Šengena”, čemu bi se stremilo u budućnosti. Paradoks je još veći ako se zna da je ideja o slobodnom protoku robe, kapitala i ljudi, ideal ovog regiona, potekla baš od Aleksandra Vučića, predsednika Srbije i čelnog čoveka Srpske napredne stranke, nastale na temeljima SRS-a, napisao je u jednoj od svojih poslednjih kolumni novinar Slaviša Lekić. 

Iako je i ovde u prvom planu Aleksandar Vučić, ovog puta očito nije reč o pseudomemoriji ili populističkoj udici već o političko-ekonomskom projektu starom najmanje četiri godine: ako je verovati upućenima, tačno toliko je prošlo otkad je Vučić prvi put sa svojom idejom upoznao Johanesa Hana, uskoro bivšeg komesara EU za proširenje.

I kad je početkom prošlog meseca u Oficirskom paviljonu na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu predsednik Srbije s premijerima Severne Makedonije i Albanije Zoranom Zaevom i Edijem Ramom potpisao Deklaraciju o uspostavljanju slobodnog protoka ljudi, robe, usluga i kapitala na Zapadnom Balkanu, možda nije učinjen krupan korak za čovečanstvo, ali svakako jeste makar simboličan korak napred za zemlje ovog trusnog područja.

Šengen (dobio naziv po Šengenskom sporazumu koji je potpisan 1985) podrazumeva područje koje čini 26 evropskih zemalja koje su zvanično ukinule pasoše i sve druge vrste granične kontrole na svojim međusobnim granicama. Garantovan je slobodan protok robe i ljudi (šengenska zona ima populaciju od preko 400 miliona ljudi) i cela zona funkcioniše kao jedna zemlja što se tiče namena međunarodnih putovanja, uz zajedničku viznu politiku.

I u temelju “malog Šengena” ideja je da se formira mini balkanska grupacija država koje bi se, konstantnim političkim tentijemama, ekonomski još jače povezale.

Za početak tu “zajednicu” činile bi Srbija, Makedonija i Albanija, a na predlog ove poslednje i – Kosovo, u zasad nepoznatom kapacitetu. Reč je, dakle, o državama koje osim geografskog prostora veže sličan mentalitet, zajednička prošlost, gotovo istovetne navike u potrošnji, valute koje su ili evro ili su vezane za evro, jedinstveni interes za zbližavanje tržišta, logična orijentisanost jednih na druge, solidne poslovne veze i gotovo nepostojanje jezičkih barijera…!

Sasvim je logično očekivati i da te zemlje sutra, ukoliko ova saradnja zaživi, zajednički ekonomski nastupaju na trećim tržištima: bili bi više nego prestižan takmac na polju vojne industrije, pre svega, ali i energetike, transporta i građevinarstva.

Vlada Srbije, kao inicijator, u “mali Šengen” je “parkirala” Srbiju, Albaniju i Severnu Makedoniju, ali paralelno se vodi akcija da za strategiju zajedničkog ekonomskog razvoja zainteresuju Bosnu i Crnu Goru, ne bi li nivo ekonomskih integracija bio na još višem nivou nego u okviru postojećeg CEFTA sporazuma.

Umesto ravnopravnog članstva, tako bi nesuđene članice EU dobile makar status – ravnopravnog partnera. Nešto nalik tome omogućio je EFTA sporazum o slobodnoj trgovini, koji postoji između Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske “koje često prodaju svoju robu zajedno” i kojima je, iako nisu u Evropskoj uniji, to tržište potpuno otvoreno.

Inicijativa je dobila (očekivani) vetar u leđa kad je francuski predsednik Emanuel Makron, uz aplauz Holandije i Danske, stavio veto na otvaranje pregovora o pridruživanju sa Severnom Makedonijom i Albanijom, torpedujući čitav proces proširenja, ako je Evropska unija uopšte ozbiljno i razmišljala o tome.

I došla je u času kad je do koske ogoljena igra žmurke u kojoj Evropska unija kao hoće da primi balkanske zemlje u svoj zagrljaj, a političke elite tih zemalja kao reformišu društvo.

Čak i da samo ostane na nivou ideje, inicijativa o “malom Šengenu” vredna je pažnje.

Ako se makar odstrane barijere za slobodnu komunikaciju na prostoru gde još uvek postoje ograničenja, kontrolisane granice, pa čak i vizni režim (Kosovo i BiH), to će značiti veliki korak napred.

Najbitniji preduslov za tako nešto je ostavljanje po strani nesuglasica koje forsiraju iste političke elite koje zagovaraju “Mali Šengen”!

Šteta da ne uspe samo zbog toga!

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija